“Efekat prve noći” prepoznat je još 1964. godine i od tada je važna tema za ljekare i naučnike koji se bave istraživanjem sna.
Ako vam je teško da zaspite prve noći u hotelu, novom stanu ili bilo kom nepoznatom prostoru, niste jedini. Ova pojava je toliko česta da ima i naučni naziv – “efekat prve noći”.
Ovaj fenomen ne predstavlja problem samo putnicima, već i naučnicima i ljekarima koji proučavaju san. Ako ljekar sumnja na poremećaj spavanja, pacijentu može preporučiti da provede noć u laboratoriji gdje će njegov san biti praćen.
Međutim, rezultati mogu biti drugačiji upravo zato što osoba spava u nepoznatom okruženju, prenosi IFL Science.
Efekat prve noći prvi put je prepoznat još 1964. godine i od tada je važna tema istraživanja sna, upravo zbog mogućnosti da utiče na rezultate ispitivanja.
Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da ovaj efekat može da se pojavi čak i u poznatom okruženju. U jednom eksperimentu učesnici su proveli po dvije noći, koje nisu bile uzastopne, u laboratoriji za spavanje i u sopstvenim domovima.
Zbog toga istraživanja sna često ostavljaju učesnicima određeno vrijeme za prilagođavanje prije nego što počne prikupljanje podataka.
Mozak ostaje na “noćnoj straži”
Ali zašto uopšte lošije spavamo prve noći na nepoznatom mjestu?
Ahmad Majeli sa Univerziteta u Pitsburgu objasnio je za AP da naš mozak u novom okruženju ostaje u stanju pojačane pripravnosti.
“Nije važno da li ste u hotelu ili u savani. Vaš mozak još nije dobio informaciju da je to mjesto potpuno bezbjedno”, objasnio je.
Većina ljudi u određenoj mjeri doživljava ovaj fenomen, čak i kada toga nije svjesna. Neko može izgubiti samo nekoliko minuta sna, dok drugi satima ne uspijevaju da zaspe.
Ako je uzrok nesanice samo nelagodnost zbog nepoznatog okruženja, problem bi trebalo brzo da nestane kako se osoba privikava na novo mjesto. Zato se i govori o „efektu prve noći“, a ne prve nedjelje.
Jedna polovina mozga spava “lakše”
Posebno zanimljive rezultate donijelo je istraživanje naučnika sa Univerziteta Braun iz 2016. godine.
Skeniranje mozga 35 zdravih dobrovoljaca pokazalo je da tokom prve noći na novom mjestu dvije moždane hemisfere nisu podjednako duboko spavale.
Lijeva strana mozga bila je značajno „manje uspavana“ od desne.
Sličan način spavanja postoji kod pojedinih ptica i morskih sisara, poput delfina, koji mogu da odmaraju jednu polovinu mozga dok druga ostaje aktivnija.
Istraživači su ovaj fenomen kod ljudi opisali kao svojevrsnu „noćnu stražu“ – mehanizam kojim mozak ostaje oprezniji dok spavamo u nepoznatom okruženju.
Kako lakše zaspati na novom mjestu
Iako mozak na ovaj način pokušava da nas zaštiti, to nije naročito korisno kada želimo da budemo odmorni prvog dana odmora ili važnog poslovnog događaja.
Mogu da pomognu uobičajene navike za bolji san. Prije odlaska u krevet trebalo bi smanjiti korišćenje elektronskih uređaja i ostaviti dovoljno vremena za opuštanje. Meditacija ili topla kupka takođe mogu pomoći.
Često se kao pogodna temperatura prostorije za spavanje navodi između 16 i 18 stepeni Celzijusa, mada se preporuke razlikuju.
Poznati mirisi i zvuci takođe mogu da učine novo okruženje prijatnijim. Nekome mogu pomoći omiljena muzika ili umirujući zvuci, a jedan od autora studije iz 2016. godine predložio je čak i da na put ponesete svoj jastuk.
Ako vas narednog dana očekuje nešto važno, najbolje rješenje moglo bi da bude da doputujete dan ranije i date mozgu vremena da se navikne na novo okruženje.
Kako je Majeli objasnio: ako vam je sjutrašnji dan važan, dođite noć ranije kako biste, kada bude najvažnije, mogli da spavate kao kod kuće.
(IFL Science)
