Birači u Srpskoj kaznili preletače

Fenomen promjene partijskog dresa godinama je “zaštitni znak” političke scene Republike Srpske, a uporedne analize izbornih rezultata 2022. i 2026. godine pokazuju da građani kažnjavaju lutanje od jedne do druge stranke, te da su samo rijetki uspjeli da dođu do veće podrške.

Većina onih koji su između dva izborna ciklusa promijenili stranačke boje doživjeli su dodatni pad podrške prema preliminarnim rezultatima izbora u nedjelju, a koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK).

Najveći pad doživio je Vlado Đajić, koji je kao nosilac liste SNSD-a u Banjaluci 2022. godine osvojio čak 29.038 glasova. Međutim, nakon što je napustio tu stranku u prethodnom mandatu osnovao je svoju “Volju naroda Srpske” na kojoj je predvodio kandidatsku listu za Narodnu skupštinu. Prema preliminarnim podacima Đajić je pao na 2.515 glasova što predstavlja smanjenje od čak 26.523 glasa.

Istu sudbinu doživo je Igor Crnadak, ali sa daleko manjim brojkama. On je napustio PDP i osnovao PDP RS te je na izborima u nedjelju nastupio zajedno sa Listom za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Crnadak je prije četiri godine imao 3.803 glasa, a prema preliminarnim rezultatima trenutno ima 2.949 glasova. Ipak, uspio je da obnovi mandat.

Kostadin Vasić sjeo je u poslaničke klupe 2022. sa 3.580 glasova predstavljajući boje Ujedinjene Srpske. Međutim, na ovogodišnjim izborima našao na listi DNS-NPS, ali ona mu nije donijela neke rezultate, jer je prema preliminarnim rezultatima za sada osvojio svega 944 glasa.

Jedan od onih koji su doživjeli pad je i Milan Savanović, koji je polovinom ove godine napustio Nebojšu Vukanovića i priklonio se Pokretu “Sigurna Srpska” (PSS) na čijoj listi je bio. Savanović je 2022. godine imao 2.115 glasova, a na izborima u nedjelju donijeli su mu za sada svega 556 glasa.

Ništa bolje nije prošla ni njegova stranačka drugarica Maja Dragojević Stojić koja je u prethodnom mandatu napustila SDS i priklonila se Drašku Stanivukoviću i njegovom PSS. Njoj je prema trenutnom stanju povjerenje skresano za skoro 1.000 glasova.

Po pitanju izbornih rezultata opekao se i Aleksandar Trninić, koji je u prethodnom mandatu iz SDS prešao u US. Prije četiri godine osvojio je 2.712, a prema prebrojanim glasovima sa izbora u nedjelju 2.045 glasova.

Uspjehom se ne može pohvaliti ni Siniša Mijatović koji je u poslaničke klupe 2022. zasjeo kao kadar Demosa sa 4.273 osvojena glasa, a na izborima u nedjelju našao se na listi SPS i do sada je ubrao 2.128 glasova.

U republički parlament neće zasjesti bivši poslanik Radislav Dončić, koji je u prethodnom mandatu u parlament ušao sa 2.069 glasova predstavljajući PDP, a koji je naknadno napustio te prešao u Narodni front Jelene Trivić sa kojim je osvojio u nedjelju svega 527 glasova.

Pad broja glasova broji i bivši DNS-ovac Dragan Brdar koji se u prethodnom mandatu priklonio NPS-u. Te dvije stranke nastupile su na izborima zajedno, a Brdar je sa DNS prije četiri godine osvojio 1.628 glasova, a trenutno mu je povjerenje ukazalo 1.417 birača.

Slična statistika je i kod bivšeg poslanika Dragana Galića, koji je 2022. predstavljajući NPS osvojio 1.258 glasova, a u međuvremenu se priklonio PSS i trenutno broji 1.038 glasova.

Kako trenutno stvari stoje, samo su funkcioneri iz manjih koalicionih stranaka koji su prešli direktno u SNSD blago uvećali broj glasova. Primjer su poslanici koji su napustili Demos i prešli u SNSD te su blago uvećala broj glasova u odnosu na prije četiri godine. Tako je Spomenka Stevanović uvećala broj glasova sa 3.046 na 3.880, Milan Dakić sa 5.553 na 5.982, a Suzana Gašić sa 333 na 444 glasa. I Aco Stanišić je poprilično uspio da sa sačuva svoju glasačku bazu uprkos promjeni dresa, jer trenutno ima 5.944 glasova kao SNSD-ovac, dok je prije četiri godine brojao 6.177 glasova kada je kao kadar Demosa zasjeo u poslaničke klupe.

Posmatrajući navedene podatke politički analitičari navode da odlaskom iz stranke, posebno veće, funkcioneri ostaju bez stranačke mašinerije koja je za njih radila.

– Očigledno se dešavalo to da sa prelaskom u druge stranke ili osnivanjem novih ti funkcioneri ne povuku sve glasove, već samo svoje lične. Generalno ti političari koji pređu iz jedne u drugu stranku uspiju da prenesu samo svoje lične glasove. Sa tim prelaskom ostaju bez stranačke mašinerija iz prethodne stranke, a nova s obzirom da su pridošlice, ne gleda baš blagonaklono prema njima i nisu joj prioritet – kazao je “Glasu” politički analitičar Mladen Bubonjić.

DUBRAVAC U USPONU, ALI UZALUD

Nosilac kandidatske liste Narodnog fronta za Parlamentarnu skupštinu BiH ove godine bio je Željko Dubravac, koji je u Narodnu skupštinu RS prije četiri godine ušao sa 850 glasova kao kadar DNS. On je prema trenutnom presjeku glasova na opštim izborima u nedjelju osvojio 2.079 glasova za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali uprkos tome neće sjesti u poslaničke klupe u Sarajevu, jer njegova nova stranka nije prošla izborni cenzus.