Grad razmatra da u budućnosti, po uzoru na metropole, osim autobusa, uvede i druge sisteme javnog prevoza poput tramvaja, ali od ovog projekta, koji je ujedno ekološki najprihvatljiviji, zasad je ostala samo želja.
Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve ističu da je izbor sistema javnog gradskog prevoza za pojedine gradove kompleksan proces koji obuhvata više uticajnih faktora kao što su: saobraćajni, prostorni, ekonomski, geografski i slično.
“Svakako da Gradska uprava razmatra u budućnosti da uvede ovaj sistem javnog prevoza, ali je neophodno istaći da je proces transformacije gradskog prevoza na šinska vozila izuzetno skup i kompleksan, posebno u gradovima gdje ne postoji infrastruktura koja podržava ovaj vid prevoza”, istakli su oni.
Potrebno je, kako kažu, uraditi adekvatne analize i istraživanja na bazi kojih bi se donosile adekvatne odluke vezane za upotrebu tramvajskog saobraćaja u Banjaluci, te je u ovom momentu nemoguće raspolagati informacijama o finansijskim potrebama za ovu svrhu.
Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja i član koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja, istakao je za “Nezavisne novine” da je za uvođenje ovog vida javnog prevoza potrebno uraditi adekvatnu studiju za uvođenje tramvajskih linija u gradu Banjaluci.
“U okviru studije potrebno je izvršiti odgovarajuća brojanja i to: brojanje putnika u vozilima javnog prevoza, putnika na stajalištima, a zatim i anketiranje putnika, analizu kretanja vozila javnog prevoza, kao i intervale kašnjenja vozila javnog prevoza, odnosno da li ima kašnjenja istih”, pojasnio je on, te je dodao da je potrebno analizirati najopterećenije linije, s obzirom na to da je kapacitet vozila tramvajskog saobraćaja znatno veći od kapaciteta autobusa, te na tim linijama analizirati potrebu uvođenja ovog vida javnog prevoza.
Mario Crnković, iz Udruženja “Green team” kaže za “Nezavisne” da posljedice aerozagađenja direktno utiču na zdravlje svih nas, a mi smo čak došli do tog nivoa da vazduh koji udišemo ima boju, ukus i miris.
“Jedan od načina, kako se suočiti sa problemom i umanjiti emisije CO2 je okretanje ekološki čistijim sistemima javnog gradskog prevoza”, objasnio je on te je dodao da su trolejbusi, tramvaji, kao i autobusi koji nisu pokretani motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem definitivno dio rješenja koje mora što prije dosljedno zaživjeti u praksi, jer su ekološki prihvatljivi.
“Uz to, obavezna je optimizacija saobraćaja u gradskim sredinama, kao i optimizacija linija gradskih prevoza, da bi se smanjila potreba korištenja privatnih motornih vozila”, kazao je Crnković.
Činjenica je, kako kaže, da je Bosna i Hercegovina, kada posmatramo aerozagađenje, nerijetko jedna od najgorih u svijetu kada dođe zimski period.
“Sve se to direktno reflektuje na zdravlje stanovništva, tako da preko 3.000 naših građana svake godine umire od posljedica aerozagađenja”, istakao je on za Nezavisne novine.
