Agencija za bankarstvo Republike Srpske pokrenula je projekat „Finansijska pismenost u bankarstvu”, kako bi se građani na što bolji način edukovali u pogledu načina i korištenja usluga u bankarstvu.
Kako navode u Agenciji za bankarstvo RS, kroz niz edukativnih tekstova, pokušaće se kroz primjere na jednostavan i pitak način odgovoriti na najčešća pitanja koja građani postavljaju sami sebi, ali i bankama u vezi sa korištenjem bankarskih usluga.
Da bi se slikovitije objasnilo, u Agenciji su opisali jedan primjer, kako neopreznost može da napravi velike komplikacije klijentu. Tekst prenosimo u cijelosti.
Zapišite u knjižicu – crno na bijelo, molim!
Milanu Milanoviću je banka, po isteku oročenja, odbila da vrati deponovani novac i isplati ugovorene kamate prema ugovoru o ulogu na štednju, po kojem je deponovao sredstva u iznosu od 12.000,00 KM na period od 37 mjeseci.
Kao razlog banka je navela da u evidenciji posjeduje samo nalog za isplatu pomenutih sredstava Milanu sa njegovog tekućeg računa i da ne postoji njegov nalog za uplatu na račun za štednju.
Milan je potvrdio da je potpis na nalogu za isplatu njegov, ali da mu ništa nije isplaćeno, već je, prije 37 mjeseci, službenici banke izdao nalog da sa njegovog tekućeg računa sredstva uplati kao ulog na štednju, o čemu je zaključio i ugovor sa bankom.
Pitamo se šta se zapravo dogodilo? Objašnjenje je prilično jednostavno. Prvo je službenica u ime banke zaključila sa Milanom ugovor o ulogu 12.000,00 KM na štednju na 37 mjeseci. Milan je htio da taj novac uplati prenosom sredstava sa svog tekućeg računa.
Međutim, službenica mu je sačinila “nalog za isplatu” sa tekućeg računa na blagajni, a ne nalog za prenos sa Milanovog tekućeg računa na račun za štednju. I, Milan, višegodišnji klijent banke, pun povjerenja u ljude, takav nalog je brzopleto i potpisao, a da nije provjerio njegov sadržaj.
Kada je sve završeno, službenica banke je prosto prisvojila navodno “isplaćenih” 12.000,00 KM, jer je to bio “višak” sredstava kod banke. Time je stanje sredstava odgovaralo stanju u evidencijama banke, a ona je pred sobom imala narednih 37 mjeseci da sa novcem raspolaže po svojoj volji.
Naravno da je ovdje riječ o nečijim nezakonitim radnjama, te su banka, kao i sam Milan, preduzeli radnje pred nadležnim organom, ali banka u tom trenutku nije mogla da potvrdi da li je Milanu isplaćen novac ili nije, niti je Milan mogao da dokaže da je deponovao ulog od 12.000,00 KM na štednju. Zbog toga je banka insistirala na tome da se sačeka sudska odluka o svemu , čime je Milanu, nakon tri godine i očekivanog prinosa, stvoren ozbiljan problem, a cjelokupna situacija je pravno postala krajnje neizvjesna.
Osim pridržavanja propisanog uputstva da se banci izdaje nalog za plaćanje na obrascu koji prethodno treba da ispuni korisnik – nalogodavac (pa tek onda službenik banke), ova lekcija treba da nas pouči da je izuzetno važno da štediša, kada deponuje sredstva radi štednje, zahtijeva da mu banka o tome izda štednu knjižicu. I, odmah da se zna, česta su nabjeđivanja sa bankarskim službenicima u pogledu izdavanja knjižice! Ne daju, pa ne daju iako je to izričita obaveza banke propisana zakonom. Jer, osim naloga za plaćanje (uplatu) – papirića koji se često zagubi, deponenti ne raspolažu drugim dokazima o uplati, odnosno podizanju novca.
U Milanovom primjeru uplata od 12.000,00 KM bi morala biti evidentirana u štednoj knjižici, koja bi predstavljala značajan dokaz o uplati. I najzad, treba znati da je ugovor o ulogu na štednju jednostrano obavezan ugovor, što znači da stvara obaveze samo za banku.
Pogovor – A, gdje to piše?
Član 1043. i 1044. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ” broj 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89 i “Službeni Glasnik Republike Srpske” broj 17/93, 3/96, 39/2003 i 74/04) nedvosmisleno propisuju da banka deponentu izdaje štednu knjižicu, da se u štednu knjižicu upisuju sve uplate i podizanja novca i da ti upisi, potvrđeni pečatom i potpisani od ovlašćenog lica banke, predstavljaju dokaz o uplatama i podizanjima u odnosima između banke i ulagača..
Takođe, naloge za uplatu/isplatu popunjava nalogodavac u skladu sa Uputstvom o formi i sadržaju naloga za plaćanje i procedurama za izvršenje platnih transakcija (“Službeni Glasnik Republike Srpske” broj 86/02, 95/05 i 40/19), prenosi swot.ba.
