Ljekari već dugo upozoravaju da višak kilograma može povećati rizik od ozbiljnih stanja poput dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i visokog krvnog pritiska. Ali nova istraživanja sugerišu da je slika složenija. Iako je gojaznost opasna za većinu ljudi, ne suočavaju se svi sa istim rizicima, prenosi Euronews.
Naučnici su otkrili genetske razlike koje pomažu da se objasni zašto neki ljudi sa gojaznošću ostaju relativno zdravi, dok drugi razvijaju ozbiljna stanja poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Velika studija Icahn škole medicine na Mount Sinai u Njujorku i Univerziteta u Kopenhagenu analizirala je genetske podatke više od 450.000 ljudi evropskog porijekla.
Tim je uporedio nivoe tjelesne masti sa markerima metaboličkog zdravlja, kao što su krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Pronašli su 266 genetskih varijanti koje su, čini se, “odvojile” gojaznost od rizika od bolesti. Drugim riječima, ljudi koji nose ove varijante imali su veću vjerovatnoću da se ugoje, ali manju vjerovatnoću da pokažu upozoravajuće znake metaboličkih bolesti.
Istraživači kažu da bi nova otkrića mogla na kraju promijeniti način na koji predviđamo, sprječavamo i liječimo gojaznost i njene komplikacije.
“Ovi uvidi bi jednog dana mogli pomoći ljekarima da predvide koji su pacijenti najranjiviji na komplikacije i da razviju nove tretmane koji imitiraju zaštitne genetske efekte pronađene kod nekih ljudi”, rekla je Natali Šami, prva autorka rada i instruktorka za oblast ekološke medicine, vještačke inteligencije i ljudskog zdravlja na Icahn školi medicine.
Istraživanje je identifikovalo osam različitih podtipova gojaznosti, od kojih je svaki povezan sa jedinstvenim zdravstvenim rizicima.
“Otkrivanjem ovih genetskih razlika možemo početi da razumijemo zašto gojaznost dovodi do različitih zdravstvenih ishoda kod različitih pojedinaca”, rekla je Šami.
“Gojaznost nije samostalno stanje. Sastoji se od različitih podtipova, od kojih svaki nosi sopstvene rizike“, dodala je.
Istraživanje je takođe pokazalo da su efekti ovih zaštitnih varijanti koje smanjuju rizik od bolesti već vidljivi kod djece.
Djeca koja nose zaštitne varijante imala su veću vjerovatnoću da razviju gojaznost, ali nisu pokazivala očekivane upozoravajuće znake metaboličkih bolesti.
Istraživači sada planiraju da prouče raznovrsnije populacije kako bi pronašli nove gene koji utiču na tjelesnu masu, ali nisu povezani sa stanjima poput dijabetesa ili srčanih bolesti.
To će učiniti ispitivanjem mjerenja tjelesne masti zajedno sa ključnim pokazateljima kao što su nivo holesterola, kontrola šećera u krvi i krvni pritisak.
Međutim, upozoravaju da ova otkrića ne znače da je gojaznost bezopasna.
“Većina ljudi sa gojaznošću i dalje se suočava sa zdravstvenim izazovima, a faktori životnog stila kao što su ishrana i fizička aktivnost ostaju ključni za opšte zdravlje”, rekao je Že Vang, koautor rada i vanredni profesor za oblast vještačke inteligencije i ljudskog zdravlja na Icahn školi medicine, kao i docent na Univerzitetu Alabame u Birmingemu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 2022. godine svaka osma osoba na svijetu živjela je sa gojaznošću. Globalna gojaznost kod odraslih se više nego udvostručila od 1990. godine, dok se gojaznost kod adolescenata učetvorostručila, navodi organizacija.
