Stručnjaci su upozorili kako društvene mreže i kultura dijeta koju propagiraju razne poznate ličnosti značajno doprinose ovom trendu.
Broj tinejdžera i djece primljenih u bolnicu zbog poremećaja u prehrani se kroz posljednjih deset godina alarmantno povećao.
Tako je broj ugroženih osoba do 18 godina skočio sa 1,700 u 2010. godini na 4,500 prošle godine. Još je gore od toga, kada su u pitanju djeca mlađa od 13 godina, broj ugroženih se utrostručio od 2010. godine. Konkretno, povećao se sa 74 na 229, prenosi Rtl.hr.
Usljed drastičnog povećanja broja mladih osoba sa poremećajima u ishrani, stručnjaci upozoravaju da društvene mreže i kultura dijeta koju doprinose razne poznate ličnosti značajno povećavaju ovaj trend.
Posebno su zabrinjavajuće tzv. internet ‘pro ana’ stranice koje promovišu anoreksiju, piše “Daily Mail”.
Takođe se ističe kako je potrebno prilagoditi obrazovanje zaposlenih u medicinskoj struci, kako bi lakše uočili znakove poremećaja u ishrani kod mladih osoba.
“Postoji trend rasta djece koja su na dijetama. Dok su odrasle osobe naučile da ignorišu savjete i poruke o gubitku kilograma, posebno u ovo doba godine, na djecu one imaju jači uticaj”, rekla je dr. Agnes Ajton sa “Royal College of Psychiatrists” u Londonu i dodala da oprez treba usmjeriti na grupe na društvenim mrežama koje promovišu nezdravo ponašanje, posebno slavne osobe koje su djeci često uzor, a promovišu razne dijete.
Važno je zapamtiti da nisu samo djevojčice u riziku. Prošle godine je u bolnicu primljeno šest djevojčica mlađih od devet godina sa poremećajem u ishrani, a deset dječaka u istom starosnom dobu.
U kategoriji od deset do dvanaest godina primljeno je 186 djevojčica i 27 dječaka.
U razdoblju od 2018. do 2019. godine je među osobama od 18 godina i mlađe, najuobičajenija pojava poremećaja kod onih između 13 i 15 godina, od čega su 1,056 djevojčice, a 53 dječaci.
Poremećaji u ishrani su među najvećim mentalnim poremećajima, prenosi n1.hr.
Tom Kvin, član humanitarne organizacije “Beat”, izjavio je da društvene mreže nikada nisu jedini uzrok razvitka poremećaja u ishrani, ali mogu imati posebno štetni uticaj na ljude koji od njega već boluju.
“Takozvani ‘pro ana’ (anoreksija) i ‘pro mia’ (bulimija) sadržaj dodatno podstiče bolest kod osoba koje se s njom bore, a lako je dostupan”, rekao je Kvin i dodao da bi se platforme društvenih mreža trebale da se pobrinu da sadržaj tog tipa ne dospijeva na mrežu, kao što je to slučaj sa slikama samoranjavanja.
Ema Tomas, izvršni direktori udruženja “Young Minds”, istakla je da je djeci i mladima i dalje poprilično teško dobiti pomoć prije nego slučaj dosegne do kritične tačke.
“Dobijanje pomoći u ranoj fazi pojave poremećaja može da spriječi eskalaciju problema, odnosno povećava se vjerovatnost da će se osoba potpuno oporaviti. Vlada mora da rano otkrivanje učiniti prioritetom i da osigura da svako dijete dobije pomoć kada mu je potrebno”, rekla je Tomas.
