Umjereno ispijanje crne kafe nije povezano sa većim rizikom od srčanih bolesti, a može čak imati i zaštitni efekat, pokazuje nova studija Američkog udruženja za srce.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da količina, način pripreme i individualne razlike određuju da li kafa koristi ili šteti organizmu.
Najnovije istraživanje donosi dobre vijesti za milione ljubitelja kafe, ukazujući da ovaj omiljeni jutarnji napitak za većinu ljudi nije štetan, već može biti koristan za zdravlje srca.
Suprotno dugogodišnjim strahovima, umjerena konzumacija kafe povezana je sa manjim rizikom od brojnih kardiovaskularnih bolesti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da granica između koristi i štete zavisi od količine, načina pripreme i individualnih razlika, prenosi Net.hr.
Šta kaže Američko udruženje za srce
Nova naučna studija Američkog udruženja za srce, objavljena u časopisu Circulation, analizirala je najnovija istraživanja o uticaju kofeina na zdravlje. Zaključak je da unos do 400 miligrama kofeina dnevno, što odgovara približno pet šoljica crne kafe, nije povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod većine odraslih.
„Kofein iz kafe važan je dio svakodnevice za milione ljudi. Naš pregled najnovijih istraživanja pokazuje da je unos do 400 mg kofeina dnevno bezbjedan i da ne povećava kardiovaskularni rizik kod većine odraslih“, izjavio je Gregori Markus, profesor medicine na Univerzitetu Kalifornije i vođa istraživačkog tima.
Prednosti umjerene konzumacije
Istraživanje je pokazalo da je umjereno ispijanje crne kafe, bez dodatog šećera, pavlake ili sličnih dodataka, povezano sa manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca, moždanog udara i srčane insuficijencije.
Pojedina istraživanja pokazala su i da kafa može smanjiti rizik od atrijalne fibrilacije, jedne od najčešćih srčanih aritmija, ali istovremeno može povećati rizik od prijevremenih ventrikularnih kontrakcija.
Konzumacija dvije do četiri šoljice kafe dnevno povezuje se sa manjim rizikom od bolesti srca i moždanog udara. Međutim, više od četiri šoljice dnevno kod pojedinih osoba može povećati rizik od srčane insuficijencije, što potvrđuje da je umjerenost ključna.
Nije svaka kafa ista
Stručnjaci ističu da način pripreme značajno utiče na zdravstvene efekte kafe.
Nefiltrirana kafa, poput turske, espresa ili one pripremljene u francuskoj presi, sadrži jedinjenje kafestol, koje može povećati nivo LDL, odnosno „lošeg“ holesterola.
S druge strane, filtrirana i instant kafa ne sadrže značajne količine kafestola, zbog čega se smatraju boljim izborom za zdravlje srca.
Jednako je važno i šta dodajete u kafu.
„Dodavanje šećera, aromatizovanih sirupa, mlijeka ili pavlake vjerovatno umanjuje njene potencijalne zdravstvene koristi“, navodi se u izvještaju, uz napomenu da takvi dodaci mogu pretvoriti inače koristan napitak u visokokaloričnu bombu.
Energetska pića nose veći rizik
Dok je umjerena konzumacija kafe uglavnom bezbjedna, visoke doze kofeina kakve se nalaze u energetskim pićima i takozvanim „energy shotovima“ mogu biti štetne.
Ovi napici mogu sadržati tri do četiri puta više kofeina po mililitru od obične kafe, što je povezano sa većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i poremećaja srčanog ritma.
„Visoke doze kofeina, poput onih u energetskim pićima, mogu imati štetne efekte na srce i treba ih izbjegavati“, upozorio je profesor Markus.
Ne reaguje svako isto na kofein
Ne postoji univerzalno pravilo o bezbjednoj količini kofeina jer reakcija organizma zavisi od godina, genetike, postojećih zdravstvenih problema i brzine kojom tijelo razgrađuje kofein. Osobe koje sporije metabolišu kofein mogu biti osjetljivije na njegove efekte.
„Ono što je razumna količina za jednu osobu, kod druge može izazvati neželjene efekte poput lupanja srca, anksioznosti ili poremećaja sna. Zato je važno obratiti pažnju na to kako vaše tijelo reaguje na kofein i razgovarati sa ljekarom o tome šta je najbolje za vas“, zaključio je profesor Markus.
Istraživanje tako daje zeleno svjetlo za umjereno uživanje u kafi, naročito ako je riječ o crnoj, filtriranoj kafi, uz poruku da treba izbjegavati pretjerivanje i osluškivati signale sopstvenog organizma.
