Ljetnji mjeseci i sve češći toplotni talasi predstavljaju izazov za mnoge ljude, a posebno za one koji redovno uzimaju terapiju.
Visoke temperature mogu uticati i na organizam i na način na koji organizam reaguje na pojedine ljekove, pa povećavaju rizik od dehidracije, vrtoglavice, nesvjestice i drugih neželjenih efekata, piše u saopštenju Farmaceutske komore Srbije.
“Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste ljekove za izbacivanje viška tečnosti (diuretike), ljekove za povišen krvni pritisak, kao i ljekove koji se koriste u liječenju depresije, anksioznosti i drugih psihijatrijskih oboljenja.
Rizik može biti još veći ukoliko se istovremeno koristi više ljekova koji na različite načine utiču na sposobnost organizma da se prilagodi visokim temperaturama.
Dodatni oprez potreban je kod osoba koje boluju od astme, srčanih bolesti ili dijabetesa, jer toplota i dehidracija mogu uticati na tok bolesti i efikasnost terapije”, objašnjava Kristina Kovačević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Kako toplota utiče na organizam kada uzimamo određene ljekove?
Tokom toplog vremena organizam gubi više tečnosti znojenjem, ali neki ljekovi mogu pogoršati taj gubitak ili otežati organizmu da se izbori sa vrućinom.
Neki ljekovi mogu uticati na ravnotežu tečnosti u organizmu ili otežati prepoznavanje ranih znakova dehidracije, pa osoba možda neće na vrijeme povećati unos tečnosti. Drugi mogu otežati regulaciju tjelesne temperature ili smanjiti znojenje, koje predstavlja prirodan mehanizam hlađenja organizma.
Pojedini ljekovi mogu doprinijeti sniženju krvnog pritiska, smanjenju zapremine krvi ili promjenama u radu srca i bubrega, što povećava rizik od vrtoglavice, nesvjestice i padova, naročito kod starijih osoba.
Visoke temperature i dehidracija mogu uticati i na to kako se neki ljekovi razgrađuju i izlučuju iz organizma, pa se povećava rizik od neželjenih dejstava.
Takođe, određeni ljekovi mogu izazvati poremećaj nivoa elektrolita ili pospanost i smanjenu koncentraciju, što dodatno povećava rizik od padova i otežava prepoznavanje simptoma dehidracije.
Na znake dehidracije treba posebno obratiti pažnju. Oni mogu uključivati pojačanu žeđ, vrtoglavicu, glavobolju, umor, konfuziju i tamnu mokraću. Starije osobe, mala djeca i osobe sa bolestima srca ili bubrega posebno su osjetljive na ove promjene.
Toplota može uticati i na same ljekove
Ljekove treba čuvati prema uputstvu proizvođača, jer preporučena temperatura čuvanja može da se razlikuje od lijeka do lijeka. Visoke temperature mogu oštetiti ili ubrzati razgradnju pojedinih ljekova, zbog čega oni mogu djelovati slabije ili manje pouzdano kada vam budu potrebni.
Posebno su osjetljivi insulin i pojedini inhalatori. Ljekovi koji se moraju čuvati u frižideru, poput insulina ili određenih oralnih suspenzija antibiotika („sirupa“), posebno su osjetljivi na toplotu.
Ako predugo stoje van frižidera ili se nepravilno čuvaju, možda neće djelovati kako treba.
Ako je vaš lijek promijenio boju, dobio neobičan miris, promijenio teksturu ili na bilo koji način izgleda drugačije, to može biti znak oštećenja izazvanog toplotom. Obratite se svom farmaceutu za savjet.
Ako ste kod kuće, provjerite uputstvo za pacijenta i čuvajte ljekove na hladnom i suvom mjestu, dalje od direktnog sunca.
Prostorije izložene direktnom suncu mogu postati mnogo toplije nego što mislimo, isto važi i za automobile, vozove i autobuse koji se mogu veoma brzo zagrijati tokom ljeta. Čak se i torbe i džepovi mogu dovoljno zagrijati da izazovu probleme, naročito ako ste cio dan napolju ili na festivalu, sportskom događaju ili plaži.
Ako putujete, izbjegavajte da ih ostavljate u parkiranim vozilima ili toplim torbama. Oštećenje izazvano toplotom može promijeniti efikasnost lijeka, pa on može djelovati slabije ili, rjeđe, dovesti do neočekivanih neželjenih efekata. Ako primijetite promjene u tome kako se osjećate ili kako vam ljekovi djeluju tokom toplog vremena, razgovarajte sa farmaceutom ili ljekarom.
Nisu samo ljekovi osjetljivi na toplotu i neka medicinska sredstva mogu biti pogođena visokom temperaturom ili vlagom. Na primjer, uređaji za mjerenje glukoze u krvi mogu davati manje pouzdane rezultate ako se koriste ili čuvaju u toplim uslovima.
Čuvajte uređaje i test-trake na hladnom i suvom mjestu i provjerite uputstva proizvođača o preporučenim temperaturama. Ako sumnjate da rezultat nije pouzdan ili uređaj ne radi kako očekujete, pročitajte uputstvo proizvođača ili se obratite farmaceutu.
Ljekovi i povećana osjetljivost na sunce
Pojedini ljekovi protiv gljivičnih infekcija i neki antibiotici mogu povećati osjetljivost kože na sunčevo zračenje. Kod osoba koje ih koriste mogu se javiti crvenilo, osip ili reakcije slične opekotinama od sunca.
Povećanu osjetljivost na sunce mogu izazvati i pojedini ljekovi za izbacivanje viška tečnosti, antidepresivi, ljekovi za liječenje akni i ekcema, a rjeđe i neki ljekovi protiv bolova.
Poseban oprez potreban je i kod osoba koje koriste pojedine ljekove za liječenje reumatskih bolesti, psorijaze ili malignih oboljenja, poput metotreksata. Ovi ljekovi mogu povećati osjetljivost kože na sunce, pa se preporučuje izbjegavanje direktnog izlaganja suncu, nošenje lagane zaštitne odjeće i šešira, kao i upotreba krema za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili višim.
Šta pacijenti treba da urade?
Ako redovno uzimate terapiju, posebno ako koristite više ljekova ili bolujete od hronične bolesti, tokom ljeta je korisno da sa ljekarom ili farmaceutom razgovarate o tome da li su potrebne dodatne mjere opreza.
Posebno je važno da se osobe koje uzimaju diuretike, ljekove za povišen krvni pritisak ili više različitih ljekova istovremeno posavjetuju sa ljekarom ili farmaceutom prije nego što promijene način uzimanja terapije tokom perioda ekstremnih vrućina.
Veoma je važno da ne prekidate terapiju i ne mijenjate dozu lijeka na svoju ruku. U pojedinim slučajevima ljekar može procijeniti da je potrebno prilagoditi dozu lijeka, režim unosa tečnosti ili učestalost kontrola tokom perioda velikih vrućina.
Ljekove treba čuvati prema uputstvu, na hladnom i suvom mjestu, zaštićene od direktne sunčeve svjetlosti. Kada ste van kuće, izbjegavajte da ih ostavljate u parkiranom automobilu ili na drugim mjestima izloženim visokim temperaturama.
Ako se tokom vrućine ne osjećate dobro, pređite na hladnije mjesto i unosite tečnost u skladu sa preporukama ljekara, naročito ako imate bolest srca ili bubrega. Ukoliko se simptomi brzo ne povuku ili se pogoršavaju, potražite savjet zdravstvenog radnika.
Pravilno uzimanje i čuvanje ljekova, uz dodatni oprez tokom toplotnih talasa, može značajno smanjiti rizik od neželjenih posljedica i pomoći da ljeto provedemo bezbjednije i zdravije.
