Ako vas tokom dana iznenada uhvati jaka želja za čokoladom, kolačima ili drugim slatkišima, možda problem nije u manjku discipline ili nedostatku volje i dosljednosti.
Jedan mineral ima važnu ulogu u načinu na koji tijelo koristi glukozu i u djelovanju insulina, a kada ga nema dovoljno, regulacija šećera može biti otežana.
Riječ je o hromu.
Hrom je mineral u tragovima koji učestvuje u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i proteina. Posebno je zanimljiv zbog svoje moguće uloge u djelovanju insulina, hormona koji omogućava ćelijama da preuzmu glukozu iz krvi i koriste je za energiju.
Kako objašnjava Nacionalni institut za zdravlje SAD (NIH), hrom može da pojača djelovanje insulina i tako utiče na metabolizam glukoze.
Kada tijelo traži još šećera
Kada je regulacija glukoze otežana, mogu se javiti oscilacije energije, umor, glad i izražena potreba za brzom energijom, zbog čega se često poseže upravo za slatkišima.
Hrom se zato već godinama proučava u kontekstu insulinske osjetljivosti i metabolizma šećera. Neka istraživanja pokazuju da suplementacija hromom može imati povoljan efekat na regulaciju glukoze, naročito kod osoba koje imaju poremećenu toleranciju glukoze ili insulinsku rezistenciju.
Hrom i insulinska rezistencija
Jedan od razloga zbog kojih je ovaj mineral privukao pažnju jeste njegova povezanost sa insulinom.
Kada ćelije slabije reaguju na insulin, pankreas može da proizvodi više ovog hormona kako bi održao nivo glukoze u krvi pod kontrolom. U takvim okolnostima mogu se pojaviti glad, umor i pojačana potreba za hranom bogatom ugljenim hidratima. Međutim, ćelije I dalje ostaju gladne, jer glukoza ne ulazi u njih, a višak insulina u krvi je brzo razgradi, pa dolazi do pada šećera.
Zbog toga se hrom često pominje kao jedan od nutrijenata koji mogu da budu važni za normalno funkcionisanje metabolizma glukoze.
Istraživanja su ispitivala različite oblike hroma, a među najčešće korišćenima u suplementima nalazi se hrom pikolinat.
Gdje se hrom prirodno nalazi?
Hrom se prirodno nalazi u različitim namirnicama. Među najvećim izvorima ovog minerala su meso i iznutrice, integralne žitarice, brokoli, mahunarke, orašasti plodovi, krompir, pojedine vrste voća (jabuke, banane, grožđe, breskve) i proizvodi od cijelog zrna.
Količina hroma u namirnicama može značajno da varira, pa je teško precizno odrediti koliko ga se svakodnevno unosi samo na osnovu tabele namirnica.
Da li je potrebno uzimati suplemente
Ako je cilj regulacija šećera ili smanjenje želje za slatkišima, nije dobro automatski posegnuti za visokim dozama hroma. Suplementacija može da bude tema za razgovor sa ljekarom, posebno kod osoba koje imaju probleme sa šećerom u krvi ili već koriste terapiju za dijabetes.
NIH navodi i da hrom može da pojača efekat insulina i pojedinih ljekova za dijabetes, što može povećati rizik od previše niskog šećera u krvi – hipoglikemije. Kod osoba sa bolestima bubrega ili jetre, takođe, potreban je dodatni oprez, prenosi RTS.
Zanimljivo je i da se hrom proučava i u vezi sa apetitom i žudnjom za hranom. Nacionalni institut za zdravlje navodi da pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost da suplementi hroma utiču na unos hrane, osjećaj gladi i žudnju za masnom hranom, ali da su podaci o tome još ograničeni.
